Svijet ljubimaca
Početna - Forum - Foto album - Linkovi - Traži - Česta pitanja (FAQ) - REGISTRACIJA - PRIJAVA
Kokoš Hrvatica
Na stranicu 1, 2, 3 ... 41, 42, 43  Slijedeće
 
Pošaljite novu temu   Odgovor na temu    Forum -> Uzgoj i razmnožavanje fazana i ukrasne peradi Ispis na printer
Vidi prethodnu temu :: Vidi slijedeću temu  
Autor Poruka
Dado

Site Admin
Site Admin


Poruke: 7993
Registriran: 27 Velj 2005



Lokacija: Bjelovar

PorukaPoslano: Petak 05.09.2008. 19:59    Subject: Kokoš Hrvatica Odgovor sa citatom

Hrvatice na Jesenskom sajmu u Gudovcu pored Bjelovara




_________________
Capo dei capi

Udruga "Mali uzgajatelj" Bjelovar
Na VRH
Dado

Site Admin
Site Admin


Poruke: 7993
Registriran: 27 Velj 2005



Lokacija: Bjelovar

PorukaPoslano: Nedjelja 14.09.2008. 15:32    Subject: Odgovor sa citatom

Naša domaća kokoš, koje se još u našoj državi može naći i to većim dijelom u siromašnijim i zabitijim krajevima porjeklom je "Srednje Europsko Balkanska kokoš". Uslijed različitih klimatskih i drugih prilika ona se je po našim pokrajinama i različito razvila, pa se međusobno ponešto razlikuju svojom krupnoćom, po boji perja i broju snesenih jaja.
Kokoš je sitnija, različite boje, uglavnom jarebičaste, crne pa i grahoraste. Poleđina im je srednje duga, kljun bijel do rožnate boje, kod nekih taman, podušnjaci su bijeli. Noga im je svijetlije boje, do tamno modre. Ona u Hrvatskom Zagorju je boje hrđave i jarebičaste i najviše sliči današnjoj štajerki. domaće su kokoši živahne i otporne, nesu sitnija jaja uvijek bijele ljuske. radu nesu skriveć po korovu, grmlju i živicama pa je u nekim krajevima zovu i živičarkom. Pilići se lako othranjuju i brzo rastu. Kako su sve kokoši bile prepuštene same sebi i nitko o njima nije vodio pravog računa tako su one kvalitetno nazadovale. danas, takve kakve jesu ne mogu se takmičiti u proizvodnji jaja i mesa sa stranim kokošima, što bi zasigurno bile u stanju, da im se posvećivalo više pažnje, jer su s eone u potpunosti privikle našim prilikama i klimi što stranim pasminama manjka i zbog toga češće stradavaju. Naše domaće pasmine dale bi se podići do odličnih kokoši a za to nam je lijep primjer štajerska kokoš. današnja štajerska kokoš istog je porjekla kao i naša domaća kokoš.

Izvor: Julije Oberhofer "Peradarstvo", 1940. godina.

Ovaj napiso o domaćoj kokoši, nije samo napis o hrvatici, već s emože dovesti u korelaciju sa svim našim starim domaćim opasminama kokoši.
Ali, ovaj tekst se često spominje u kontekstu hrvatice.
Moram još primjetiti, da mnogi autori, kao pokazatelj izvornosti domaće pasmine navode bijelu do zelenkosto-sivu ili crnu boju noge, i bijelu ljusku jajeta.
_________________
Capo dei capi

Udruga "Mali uzgajatelj" Bjelovar


Posljednji put uredio Dado dana Četvrtak 20.11.2008. 0:25, ukupno je uređeno 1 puta
Na VRH
sasasb

Forumski ovisnik
Forumski ovisnik


Poruke: 699
Registriran: 26 Lip 2007



Lokacija: SL BROD

PorukaPoslano: Srijeda 19.11.2008. 22:29    Subject: : : pozdrav Odgovor sa citatom

Kratki opis kokoši HRVATICE:
Kokoš hrvatica uzgaja se u 3 osnovna tipa koji se razlikuju po boji perja: crni, crveni i jarebičasti ili zlatni. Crni tip je metalno zelenog sjaja, a i pijetao i kokoš imaju narančasto-žuto vratno perje. Perje crvenog tipa može biti u rasponu od boje cigle do tamnocrvene, na vratu je narančasto-žuto, a na repu crno. Boja perja na leđima jarebičastog tipa može biti u prijelazima od smeđe do tamnocrvene boje, dok su prsa, trbuh i rep sjajne crne boje. Vratno perje je narančasto-žuto. Glava je mala i bez kukmice. Krijesta je jednostruka crvena, srednje veličine, podušnjaci su mali bijele boje, a podbradnjaci srednje veliki i crveni.
Ova rasa kokoši posebno se ističe otpornošću na bolesti i brigom za potomstvo te dobrom nesivošću i dobrom kvalitetom mesa.
Tjelesna masa pijetlova kreće se između 3,5 i 4 kg, a koka između 2,5 i 3 kg.
boja nogu je bjele boje

ja ih uzgajam i upisan sam u HSSC kao uzgaivač crvene boje kokoši hrvatice
Na VRH
Tragopan

Moderator
Moderator


Poruke: 6988
Registriran: 08 Stu 2006



Lokacija: Virovitica

PorukaPoslano: Četvrtak 20.11.2008. 8:26    Subject: Odgovor sa citatom

Ajde metni koju sliku svojih kokošiju. "Slabi" smo na forumu sa slikama Hrvatica.
Na VRH
sasa mak
Suspendiran

Brbljivac
Brbljivac


Poruke: 339
Registriran: 28 Lis 2008



Lokacija: kumanovo vranje beograd

PorukaPoslano: Četvrtak 20.11.2008. 11:13    Subject: Odgovor sa citatom

joj pa to vam je autohtona a vi nema te po koju sliku ima vise slika neke druge pasmine nego vase autohtone tu mnogo gresite Lol Lol
_________________
Onog dana kad prestanem maštati(kad se probudim bez snova)Kad prestanem biti dijete,znat ću da me više nema
Na VRH
Mister No




Poruke: 4
Registriran: 08 Stu 2008




PorukaPoslano: Nedjelja 23.11.2008. 15:32    Subject: Odgovor sa citatom

Pozdrav!
Nije li ovaj teksta malo prestar Dado?1940?
Neki uzgajivaci govore drugacija iskustva oko koka hrvatica u vezi sa brojem jaja i velicinom istih.Ima i nekih novijih tekstova na netu...no ne znam da li postoje izvori...
No..mene zanima jedna druga informacija...na odredeni broj koka se dobije potpora drzave-koliko najmanje?Kolika je ta potpora(poticaj)?Kakva su iskustva sa isplatama od strane drzave?sto sve treba priloziti od dokumentacije i cija potvrda treba o broju koka i njihovom porijeklu?uh..puno pitanja Big smjesak (biti ce ih jos ..bez brige Big smjesak)

Sve one koji se bave time molim da navedu bilo kakve podatke...
Puno hvala.
Na VRH
Dado

Site Admin
Site Admin


Poruke: 7993
Registriran: 27 Velj 2005



Lokacija: Bjelovar

PorukaPoslano: Nedjelja 23.11.2008. 17:31    Subject: Odgovor sa citatom

Ovdje možeš pročitati o Hrvatici hrcak.srce.hr/file/33488

Onaj članak gore, je govorio o hrvatici s povijesne strane, da nebi bilo zabune.

Poticaj je 60 kn po kljunu godišnje, mislim da je minimum 10 koka i pjetao, ali ako zna netko više iz prve ruke neka napiše.
_________________
Capo dei capi

Udruga "Mali uzgajatelj" Bjelovar


Posljednji put uredio Dado dana Nedjelja 23.11.2008. 18:38, ukupno je uređeno 1 puta
Na VRH
Mister No




Poruke: 4
Registriran: 08 Stu 2008




PorukaPoslano: Nedjelja 23.11.2008. 17:53    Subject: Odgovor sa citatom

Hvala za link...
Sorry za digresiju...sve je ok...samo me zanimalo kako to izgleda iz kuta danasnjice.Naravno i povijest je bitna... Very Happy

Mozda znas nekoga sa foruma tko uzgaja hrvatice?

Naravno,ako netko raspolaze informacijama,a ne uzgaja hrvatice... prihvacam odg. i sugestije.. Very Happy Very Happy
Na VRH
Dado

Site Admin
Site Admin


Poruke: 7993
Registriran: 27 Velj 2005



Lokacija: Bjelovar

PorukaPoslano: Nedjelja 23.11.2008. 18:35    Subject: Odgovor sa citatom

Kokoš hrvatica je naša "najstarija pasmina" najstarija po tome što je prva uzeta u kontrolirani uzgoj. Križanjem Welsumera i Legorna sa domaćim starim tipom kokoši, dobivena je Hrvatica, kokoš izvneredne nesivosti. Nasatla je u podravini, kasnije obnovljena u Međimurju i Podravlju.
Kokoš ima visoku nesivost i to od 200 do 240 jaja godišnje sa smečkastom ljuskom. Otporna je na bolesti i dobro iskorištava hranu, te je poželjno da ima slobodan ispust. Najmnja težina jaja za nasad je 60 grama.
_________________
Capo dei capi

Udruga "Mali uzgajatelj" Bjelovar
Na VRH
Mister No




Poruke: 4
Registriran: 08 Stu 2008




PorukaPoslano: Nedjelja 23.11.2008. 22:15    Subject: Odgovor sa citatom

kada je krizana sa Leghornom mora biti dobra nesilica...ima ih zaista u lijepim bojama.
uglavnom...to je koka koja ima svoju vrijednost i lijepo je da je i u nasim krajevima nesto izvorno.
Dado,da li znas cijelu taj postupak oko dobivanja dokumentacije za cistokrvnu perad i dobivanje poticaja drzave?Sorry ako je vec bila tema... zanima me konkretno za hrvatice(za ostale ne znam).
Inace...forum Vam je ok...dizajn je ok(nije samo preuzeta matrica vec je netko i radio nesto oko svega).
Na VRH
Dado

Site Admin
Site Admin


Poruke: 7993
Registriran: 27 Velj 2005



Lokacija: Bjelovar

PorukaPoslano: Subota 29.11.2008. 11:32    Subject: Odgovor sa citatom

Jučer, 28.11. 2008. održano je ocjenjivanje na izložbi u D. Dubravi u Međimurju, na Državnoj izložbi domaćih pasmina.
Moram priznati da su bili izloženi krasni primjerci kokoši Hrvatice. Od ukupno 20 izloženih Hrvatica, proglašen je prvak pasmine.

Pjetao, prvak pasmine 95 bodova.



Pjetao ima izvrsnu boju, dobru krijestu, lijepe bijele podušnjake, skladno tijelo, lijepe bijele noge. Perje na vratu ne smije imati crtež živa, što se kažnjava. Jedena mana mu je što nije izmitario rep do kraja.

Na ovoj slici se dobro vidi glava i vrat



Drugi pjetao, koji je slabije ocjenjen, ima crtež po vratu, slabije tijelo, ali mu je prednost jako lijep rep.





I ovo je koka šampionka, 95 bodova, kod nje se može vidjeti dobra ciglasta boja, bez crteža po vratu, bijeli podušnjaci, nažalost ovdje joj se nevidi rep, ali on u samom vrhu čini crni trokut.




_________________
Capo dei capi

Udruga "Mali uzgajatelj" Bjelovar
Na VRH
zarkodj

Pričalica
Pričalica


Poruke: 149
Registriran: 18 Svi 2008



Lokacija: jugozapadna bačka Bač

PorukaPoslano: Subota 27.12.2008. 7:43    Subject: Odgovor sa citatom

Za ovu kokoš Franjo Cirkli kaže da je dobila ime u Karađorđevu 1937. godine jer je potukla sve ostale rase kokoši u nošenju jaja.
Na VRH
Brko

Forumski manijak
Forumski manijak


Poruke: 851
Registriran: 09 Kol 2008



Lokacija: Belišće

PorukaPoslano: Subota 27.12.2008. 12:47    Subject: Odgovor sa citatom

GOSP. rudolf cirkl je bio veliki entuzijasta iveliki odgajivać peradi, imao sam ćast upoznati ga u NS iviđati ga svakegodine i naravno razgovarati s njim.A imam i njegovu knjigu sa opisom domaćih rasa peradi i mogu reći da je on to odlićno odradio , osobito mi se sviđa njegov prikaz : hrvatice , somborske kaporke, banatskog gološijana i još nekih rasapatuljaste živine.
Na VRH
Kokoš Anelle

Pričalica
Pričalica


Poruke: 82
Registriran: 02 Sij 2009



Lokacija: Zagreb-Rakitovec-New York-Paris-Peckham

PorukaPoslano: Petak 02.01.2009. 21:26    Subject: Odgovor sa citatom

Pozdravljam sve i svima želim odličnu 2009. godinu.
Drago mi je da se tema razvila i nadam se kako ću i ja imati prilike dati svoj doprinos raspravi, što kroz pitanja, što kroz vlastita iskustva.
Nakon što smo u lipnju odlučili nabaviti upravo ovu pasminu kokoši, naše OPG se od listopada i formalno bavi uzgojem kokoši hrvatica - zlatno jarebičastog soja.
Kao apsolutni početnici, imali smo stotine pitanja na koja do danas nismo dobili odgovore. Prvo koje mi pada na pamet je pasminski standard. Informacije o hrvaticama se svode na tri teksta (od ta tri teksta, samo su dva autora imenovana, a za tekst Julija Oberhofera čak nismo niti sigurni da govori o hrvaticama), s time da se karakteristike pasmine razlikuju u svakom od tih tekstova.
U Gospodarskom kalendaru za 2009. godinu je izašao najiscrpniji tekst o hrvaticama na kojeg sam naišla (nisam uočila da je autor potpisan, kao niti korištena literatura), ali je on uglavnom kompilacija gore spomenuta tri, dakle – opet gotovo ništa novo.
Pročitala sam kako je zabilježena nesivost čak 240 jaja godišnje, ali iskreno, mišljenja sam kako je upitna vjerodostojnost tog podatka...
Rekla bih kako možemo biti zadovoljni sa 150-180 jaja godišnje, bude li više - bit ćemo ugodno iznenađeni.

A sada ponovno pitanje, za one koji nisu imali živaca/vremena čitati gornji tekst:
Kako doći do standarda pasmine (zanima me osobito koje su mane)?
Na VRH
Tragopan

Moderator
Moderator


Poruke: 6988
Registriran: 08 Stu 2006



Lokacija: Virovitica

PorukaPoslano: Subota 03.01.2009. 12:42    Subject: Odgovor sa citatom

HRVATICA
POVIJEST I NASTANAK

Posebnu gospodarsku vrijednost početkom ovog stoljeća u seoskim domaćinstvima na području Međimurja i Podravine imala je domaća kokoš, ili kao su je tada zvali “ dudica “. Vrlo skromna u ishrani uz dovoljno zelene hrane ( paše ) daje kvalitetno, ukusno meso, odlikuje se dobrom nosivošću jaja, a uz to je izvanredna kvočka ( dadilja ). Radi svih navedenih svojstava i otpornosti na bolesti vrlo se brzo raširila na područjima uz tok rijeke Drave.Prve korake odabiranja i stručnog nadzora ove kokoši napravio je 1917. Godine Ivan Lakuš ( 1891- 1949 ) iz mjesta torčec u Podravini. Na izložbama malih životinja u Zagrebu 1936. Godine ova kokoš osvaja treću nagradu, a godinu dana kasnije u Leipzigu prvu.Najveći uspjeh domaća kokoš postiže 1937. Godine na državnom dobru “ Karađorđevo “ kraj Bačke Palanke, gdje je održano natjecanje kokoši u nešenju jaja.Ova je pasmina dala najbolje rezultate i tom prilikom dobila ime hrvatica. Ratno doba i kasniji prodor hibridnih pasmina potpuno je potiskuju. Godine 1987. Vladimir Čižmešija iz Donje Dubrave pokrenio je akciju povrata ove kokoši na područje Međimurja i Podravine. Prikupljeno je tridesetak primjeraka i formirano matično jato. Nekoliko godina kasnije na području Virovitice isti program provodi Večeslav Vostrel.




OPĆI IZGLED

Danas se ova kokoš uzgaja u tri osnovna tipa obojenosti: crni, crveni i jarebićasto- zlatni.
Crni tip je metalnozelenog sjaja, pijetao i koka imaju narančasto- žuto obojeno perje na vratu. Kod pijetla je i perje na sedlištima isto takove boje. Crveni tip- pijetao i koka su ciglasto- crene boje. Vrat je narančastožut. Kod koke prsa i trbuh su svijetlo smeđe boje dok su leđa i krila pokrivena perjem koje je u središtu oker- žuto, a okolo tamno smeđe boje. Rep je crn. Pijetao ima leđa smeđe do modrocrvene boje, prsa trbuh i rep su crne sjajne boje. Tjelesna težina današnje kokoši hrvatice se kreće kod pijetla 3,5- 4 kg, a kod koke 2,5- 3 kg.



GLAVA: mala, bez kape.

KLJUN: rožnati- svijetliji kod crvenog i zlatnog tipa, a tamniji kod crnog tipa.

LICE: jarkocrvene boje.

KRIJESTA: crvene boje, jednostruka, finog tkiva, kod pijetlova sadrži 6 i više pila, kod starijih koka klapa na jednu stranu.

PODUŠNJACI: mali bijeli.

PODBRADNJACI: srednje veliki i crveni.

VRAT: proporcionalno dug prema tijelu

TIJELO: pripada trokutastom tipu- dugo ispruženo s dobro priljubljenim perjem

PRSA: duboka, dobro zaobljena i široka

LEĐA: široka

REP: kod pijetla mora biti uzdignut pod pravim kutem u odnosu na leđnu liniju, jakih pera prvog i drugog reda srpova, koja su postavljena u pravilnim lukovima, kod koke trokutastog oblika. Uvijek crne boje.

NOGE: jake, s četiri prsta, cjevanice što kraće, kod crvenog i zlatnog tipa žute boje, a kod crnog tipa sivkaste. Nokti su u korelaciji s bojom kljuna. Neoperjane. Nosivost jaja kod odličnih uvjeta držanja i ishrane kreće se od 200- 240 komada jaja na godinu.

VELIČINA PRSTENA: za pijetla 22, a za kokoš 16.

Tekst preuzet sa:
http://www.cro-golub.com/index.php?option=com_content&view=article&id=50&Itemid=55
Na VRH
Prikaži prethodne poruke:   
Pošaljite novu temu   Odgovor na temu    Forum -> Uzgoj i razmnožavanje fazana i ukrasne peradi Vrijeme: (CET) Zagreb, Rome, Paris
Pošalji članak na email

Na stranicu 1, 2, 3 ... 41, 42, 43  Slijedeće
Strana 1 od 43

 
Idi na:  
Ne možete poslati novu temu
Ne možete odgovoriti na temu
Ne možete urediti Vaše poruke
Ne možete brisati poruke
Ne možete glasovati na anketama


Opći uvjeti korištenja foruma
Powered by phpBB © 2001, 2005 phpBB Group
Barca